Citymaking - stvaranje grada

Stvaranje grada: prostor, kultura, identitet

main

Suvremeni gradovi su istaknuta čvorišta globalnih, transnacionalnih, nacionalnih i lokalnih političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih tijekova te odatle i čvorišta transformacija. Projekt je usmjeren k tome da se razaberu i razumiju višestruki, višeslojni i međuovisni akteri, čimbenici i procesi suvremenih transformacija u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu.  U projektu se izdvajaju dvije dimenzije koje su se pokazale ključnima u mijeni suvremenih gradova – politike javnih prostora i politike razlike. Obje dimenzije predstavljaju točke susreta i sudaranja globalnih političkih, gospodarskih i kulturnih tijekova te lokalnih imaginarija, interesa i razvoja, što dovodi do restrukturiranja grada i njegova identiteta. Jedno je od polazišta projekta da gradovi nisu samo puki teritoriji/lokacije u kojima se transformacije događaju/odvijaju, nego su i sami gradovi ” akteri toga procesa” (Sachs-Jeantet SA).

Osim bavljenja strukturama, projekt također ističe važnost gradskih stanovnika/građana u tim procesima i istražuje kako oni uvijek nanovo oblikuju, re-kreiraju i re-konstruiraju za/dani društveni, kulturni i prostorni krajolik (cityscape), dajući mu kulturno značenje i humanizirajući ga, te time propituju dominantne političko-ekonomske trendove i načine upravljanja gradom. Koncept „stvaranja grada“ na kojemu je težište u ovome projektu, dakle, odnosi se na sveobuhvatnu izgradnju i artikulaciju urbanog života.

Projekt proizlazi iz teorijskih uvida antropologije grada, antropologije prostora i mjesta, urbanih migracijskih studija, kulturne geografije, postsocijalističkih i postkolonijalnih studija. U metodološkom smislu najzastupljenija je kvalitativna metodologija (etnografski terenski rad, promatranje sa sudjelovanjem, fenomenološki pristup, analiza diskursa) kombinirana s kvantitativnim analizama i arhivskim radom.

Projektni segment „politike prostora“ usmjeren je prema analizi i interpretaciji javnih prostora i njihovoj povezanosti s političkom i kulturnom ekonomijom. Javni prostori definirani su istovremeno kao ” izraz društvene moći, ali i snaga u oblikovanju društvenih odnosa” (Low i Smith 2006). Javni prostor je i scena i poprište pregovaranja urbanog identiteta, subverzije aktualnih restrukturiranja, preoblikovanja urbane svakodnevnice, propitivanja prevladavajućih i uvriježenih vrijednosti društva. U ovome segmentu, projekt se uže bavi upravljanjem javnih prostora u Zagrebu, stvarnim životom u javnim prostorima te percepcijama i korištenjem gradskih prostora.

„Politika razlike“ fokusira se na pojedince i skupine čija različitost/drugost proizlazi iz njihovog a) etničkog, vjerskog ili kulturnog podrijetla / pripadanja ili b) socio-ekonomskog statusa. Prva skupina odnosi se na osobe koje imaju referentni odnos s nekim drugim prostorima (podrijetla i/ili života), dok se druga skupina odnosi na ekonomski deprivirane stanovnike. To su skupine gradskog stanovništva koji su marginalne bilo u brojčanom smislu ili društvenim statusom, no unutar projekta pozicioniramo ih na mjesto snažnih propitivača suvremenog urbanog identiteta, iz kojih potencijalno proizlaze redefinicije dominantnih političkih, socijalnih i kulturnih vrijednosti (nacija, demokracija, tolerancija, itd.). Uvidi u prostorne prakse i naracije navedenih skupina omogućit će razumijevanje u kojoj mjeri grad djeluje kao društveno fragmentiran organizam ili kao isprepleteni entitet. Drugim riječima, koji je potencijal socijalne kohezije, posebice kao dijela urbanog identiteta grada? Pozicija margine/marginalnosti dopušta kritičko bavljenje dominantnim okosnicama hrvatskog društva na primjeru njegova glavnog grada.

Istraživačka pitanja projekta mogu se sažeti u sljedeća:

  • 1. Kako različiti akteri „stvaranja grada“ (gradska uprava, udruge civilnog društva, stanovnici) zamišljaju i oblikuju grad? Kako se te različite slike i oblikovanja odnose jedni prema drugima?
  • 2. Koje strategije koristi gradska politika za stvaranje određenog identiteta grada i podizanje vidljivosti grada na međunarodnoj i globalnoj sceni (brendiranje, turizam, kulturni događaji …)?
  • 3. Kojim svakodnevnim praksama stanovnici grada simbolički upisuju sebe i svoja iskustva u grad, osobito u javne prostore?
  • 4. Kako se gradska politika odnosi prema postojećim skupinama obilježenim društvenom, ekonomskom i kulturnom marginalnošću?
  • 5. Kako su gradske politike i upravljanje (prema javnim prostorima, različitosti, marginalnost) predstavljeni u medijima?
  • 6. Kako su dominante političke, društvene i kulturne vrijednosti (nacija, demokracija, multikulturalnost, društvena različitost, tolerancija) doživljene u svakodnevnoj urbanoj praksi?
  • 7. Koliko grad funkcionira kao društveno fragmentiran, kao društveni mozaik “paralelnih svjetova” koji se međusobno ne dodiruju? Gdje leži i koliki je potencijal za socijalnu koheziju kao dio urbanog identiteta?
  • 8. U kojoj mjeri ekonomski, socijalni, politički i ekološki čimbenici, kao i javne politike, utječu na kvalitetu života u gradu?
  • 9. Koji su načini i strategije oblikovanja održivog grada?

Najave

  • Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost

    hrzz.hr
  • Ustanova nositelj projekta: Institut za etnologiju i folkloristiku

    ief.hr
  • Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju

    ffzg.unizg.hr/etno
  • Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geografski odsjek

    pmf.unizg.hr/geog