Citymaking - stvaranje grada

Istraživački tim

Dr. sc. Jasna Čapo Žmegač, znanstvena savjetnica (Institut za etnologiju i folkloristiku), voditeljica projekta

Dr. sc. Jasna Čapo Žmegač, znanstvena savjetnica (Institut za etnologiju i folkloristiku), voditeljica projekta

Jasna Čapo Žmegač znanstvena je savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku, 2006. izabrana je u naslovnu redovitu profesoricu na Zagrebačkom sveučilištu. Magistrirala je i doktorirala na University of California u Berkeleyu, dobila je poslijedoktorske stipendije francuske i austrijske vlade, te stipendiju njemačke zaklade Alexander von Humboldt. Bila je gostujući profesor na sveučilištima u Beču, Ljubljani, Aix-en-Provenceu i Toulouseu. Predaje na doktorskim studijima u Zagrebu i Dubrovniku. Dobitnica je Državne nagrade za znanost RH (1998.) i nagrade “Milovan Gavazzi” za iznimna etnološka postignuća, za knjigu Strangers Either Way (New York: Berghahn Books, 2007). Znanstveni interes obuhvaća povijest, epistemologiju i metodologiju etnologije, povijest obitelji i kućanstava, antropologiju rituala, oblikovanje nacionalnog identiteta u suvremenosti, te prisilne i ekonomske migracije i hrvatsku dijasporu. Bibliografija obuhvaća pet autorskih, sedam su-uredničkih knjiga, te devedesetak znanstvenih radova. Su-uredila je izdanja objavljena u inozemstvu kojima se hrvatska etnološka produkcija predstavlja na njemačkom, francuskom i engleskom jeziku.

Opširnije i bibliografija ovdje.

Dr. sc. Sanja Đurin, viša asistentica (Institut za etnologiju i folkloristiku)

Dr. sc. Sanja Đurin, viša asistentica (Institut za etnologiju i folkloristiku)

Sanja Đurin je viša asistentica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Diplomirala je filozofiju i opću lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a magistrirala i doktorirala kulturnu antropologiju na Institutum Studiorum Humanitatis u Ljubljani, Slovenija. U doktorskoj disertaciji analizira politiku seksualnosti u Hrvatskoj kroz različite političke režime (od 1941. – do 2000. godine). Za doktorski studij dobila je HESP-ovu stipendiju. Pohađala je jednogodišnji program Ženskih studija u Centru za ženske studije Zagreb 1999. godine i jednogodišnji program Mirovnih studija u Ljubljani. Njezin interes pokriva područje kulturne antropologije, a bavi se onim društvenim nišama koje karakterizira neravnomjerna raspodjela moći te istražuje posljedice takvih odnosa poput podređenosti i marginalizacije, odnosno njihovo diskurzivno konstruiranje. Do sada se je bavila raznim etničkim, rodnim, klasnim i drugim manjinskim temama i identitetima (migrantima, zatvorenicima, konobaricama, osobama gay orijentacije), a bavi se i migracijskim studijima (terenski rad obavljala je više puta u Njemačkoj, Čileu i Argentini).
Opširnije i bibliografija.

Dr. sc. Valentina Gulin Zrnić, viša znanstvena suradnica (Institut za etnologiju i folkloristiku)

Dr. sc. Valentina Gulin Zrnić, viša znanstvena suradnica (Institut za etnologiju i folkloristiku)

Valentina Gulin Zrnić je viša znanstvena suradnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Magistrirala je povijest (Central European University, 1997.) te etnologiju i kulturnu antropologiju (1999.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i doktorirala 2004. godine. Znanstveni interes obuhvaća urbanu antropologiju, antropologiju prostora, studije identiteta, mediteranističke studije, povijest hrvatske etnologije, metodološka terenska pitanja i interdisciplinarne pristupe (književna antropologija, historijska antropologija, antropologija arhitekture, ekološka antropologija i dr.). Autorica je znanstvene studije Kvartovska spika. Značenja grada i urbani lokalizmi u Novom Zagrebu (2009.) nagrađene godišnjom nagradom Hrvatskog etnološkog društva.

Opširnije i bibliografija ovdje.

Dr. sc. Petra Kelemen, docentica (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Dr. sc. Petra Kelemen, docentica (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Petra Kelemen je docentica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na tom je Fakultetu diplomirala hrvatski jezik i književnost i etnologiju, a 2012. godine obranila doktorski rad pod naslovom „Festival i grad – kulturne politike, izvedbe i identiteti na primjeru varaždinskoga Špancirfesta“. Trenutno je doktorandica na Poslijediplomskom doktorskom studiju etnologije i kulturne antropologije, gdje pod mentorstvom dr. sc. Jasne Čapo Žmegač izrađuje doktorski rad posvećen suvremenim migracijama. Na preddiplomskom i diplomskom studiju etnologije i kulturne antropologije predaje kolegije Antropologija turizma i Antropologija festivala. Suautorica je knjige „Grad kakav bi trebao biti. Etnološki i kulturnoantropološki osvrti na festivale“ (2012.).
Opširnije ovdje.
Bibliografija

Dr. sc. Tihana Rubić, docentica (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Dr. sc. Tihana Rubić, docentica (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Dr. sc. Tihana Rubić rođena je 1978. godine u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju) zaposlena je kao docentica. Diplomirala je etnologiju i povijest umjetnosti 2004. godine, a doktorirala etnologiju i kulturnu antropologiju 2012. godine.

Na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom studiju, u okviru dvaju obveznih kolegija (Temeljni pojmovi hrvatske etnologije i Etnokulturna slika svijeta) te jednog zbornoga kolegija (Antropologija obitelji i srodstva).

Istraživala je na niz međunarodnih i hrvatskih znanstvenih projekata. Izlagala je na petnaestak domaćih i međunarodnih skupova, uredila šest knjiga te objavila više radova u domaćim i inozemnim znanstvenim publikacijama. Njezini znanstveni interesi su: obitelj i srodstvo, odnos ruralnog i urbanog, nezaposlenost te formalno i neformalno tržište rada.

Bibliografija.

Dr. sc. Laura Šakaja, redovita profesorica (Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Dr. sc. Laura Šakaja, redovita profesorica (Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Laura Šakaja je redovita profesorica na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je geografiju i biologiju na Abhaskom sveučilištu u Suhumiju. Poslijediplomski studij je pohađala na Moskovskom državnom sveučilištu “M.V. Lomonosov” na kojem je obranila disertaciju (kandidat nauk) iz područja socijalne i ekonomske geografije. Doktorirala je 1997. godine na Geografskom odsjeku Sveučilišta u Zagrebu s temom iz socijalne geografije.
Radila je u Zavodu za kulturu Ministarstva kulture Hrvatske i u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Bila je glavna urednica znanstvenog časopisa Migracijske i etničke teme. Autorica je knjige “Kultura i prostor: prostorna organizacija kulturnih djelatnosti u Hrvatskoj” (1999) i tridesetak znanstvenih radova iz područja socijalne i kulturne geografije. Posljednjih godina njezin je znanstveni interes povezan s proučavanjem mentalnih karata i imaginativne geografije, dnevnoga okoliša, simboličkih krajolika te urbane toponimije.

Dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, izvanredna profesorica (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević, izvanredna profesorica (Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Nevena Škrbić Alempijević izvanredna je profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je Odsjeku doktorirala 2006. godine. Predaje kolegije: Kulturnoantropološki problemi Sredozemlja, Etnološke i kulturnoantropološke studije predstavljanja, Antropologija društvenog sjećanja, Etnokulturni problemi jugoistočne Europe te Mjesta kao prostori društvenog sjećanja. Područja njezina znanstvenog interesa su: antropologija društvenog sjećanja, antropologija mjesta i prostora, studije otoka, studije izvedbe, studije karnevala, festivala i drugih javnih događanja. Suurednica je znanstvene monografije “O Titu kao mitu. Proslava Dana mladosti u Kumrovcu”, na temelju koje joj je 2006. godine dodijeljena Godišnja nagrada Hrvatskog etnološkog društva. Godine 2013., zajedno s Petrom Kelemen, dobila je Godišnju nagradu Filozofskog fakulteta za knjigu “Grad kakav bi trebao biti. Etnološki i kulturnoantropološki osvrti na festivale”.
Opširnije i bibliografija ovdje.

  • Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost

    hrzz.hr
  • Ustanova nositelj projekta: Institut za etnologiju i folkloristiku

    ief.hr
  • Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju

    ffzg.unizg.hr/etno
  • Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geografski odsjek

    pmf.unizg.hr/geog