Langugae SWITCH
Suradnici na projektu Urbane budućnosti: zamišljanje i aktiviranje budućnosti u nemirnim vremenima objavili su nekoliko znanstvenih članaka u okviru temata o urbanim budućnostima u Etnološkoj tribini 53/46, 2023.
Valentina Gulin Zrnić: Uvod u temat
Jaro Veselinovič i Nevena Škrbić Alempijević: “Stvaranje budućnosti u Europskim prijestolnicama kulture. Usporedba Rijeke i Nove Gorice“
Nina Vodopivec: “‘Maribor je budućnost.’ Participativne prakse i pravo na grad“
Tihana Rubić: “Preobrazbe, posrnuća i (zamišljene) budućnosti Gojla i Kutine“
Katja Hrobat Virloget: “Kako prekinuti šutnju o traumatskim sjećanjima uz slovensko-talijansku granicu. Primjer antropološko-psihoterapeutskih radionica“
Jasna Čapo: “Poteškoće i izazovi prekomjernog turizma u gradu Hvaru“
Anna Horolets, Alexandra Schwell, Saša Poljak Istenič: “Umijeće zelenog održavanja. Stvaranje budućnosti u urbanom vrtlarstvu“
Ulomci iz uvoda u temat:
Članci u ovogodišnjem tematu Etnološke tribine proizlaze iz istraživanja u okviru znanstvenog bilateralnog projekta Urbane budućnosti: zamišljanje i aktiviranje mogućnosti u nemirnim vremenima (HRZZ – ARIS, 2020.–2024.) pod voditeljstvom dr. sc. Saše Poljak Istenič (Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti) i dr. sc. Valentine Gulin Zrnić (Institut za etnologiju i folkloristiku).
Objavljeni znanstveni radovi predstavljaju dio projektnog istraživanja, a bave se prostornim, temporalnim, društvenim i afektivnim odnosima kojima se stvaraju urbane budućnosti u različitim gradovima. Radovi se bave sljedećim temama: komparativna analiza ideja urbanog razvoja i zamišljene budućnosti u programima Europske prijestolnice kulture u dvama gradovima – Rijeci (EPK 2020) i Novoj Gorici (EPK 2025) (Veselinovič i Škrbić Alempijević); participatorne prakse i “pravo na grad” u deindustrijaliziranom Mariboru, posebice s fokusom na inicijative i aktivnosti nevladinih udruga i kulturnih djelatnika (Vodopivec); komparativno i u odnosu transformacija, uspona i propadanja tijekom 20. stoljeća predstavljaju se dvije bliske lokacije negdašnje jake industrije, Gojlo i Kutina (Rubić); raspravlja se o mogućnostima zajedničkog zamišljanja budućnosti u gradu Kopru i drugim gradovima uz slovensko-talijansku granicu, koji nose duboke etničke podijeljenosti i prešućene traume, posebice se o tim mogućnostima razmatra kroz kolaboraciju kulturnih antropologa i psihoterapeuta sa stanovništvom (Hrobat Virloget); analiziraju se izazovi življenja u gradu Hvaru opterećenom prekomjernim turizmom, okolnosti koje su do toga dovele kao i posljedice takve turističke prakse u lokalnom kontekstu
(Čapo); predstavlja se primjer sada već višedesetljetne lokacije urbanog vrtlarenja u Ljubljani koji pokazuje da u politikama održive urbane budućnosti koje zaiskre društvenu i ekološku promjenu, nužnost postaje us/trajnost održavanja i etika brige kao uvjet dugoročne održivosti (Horolets, Schwell, Poljak Istenič). U svim se radovima istovremeno donose rezultati istraživanja, promišljaju se teorijski koncepti te metodološke mogućnosti i refleksije u kontekstu istraživanja budućnosti.
