U okviru Godišnjeg znanstvenostručnog skupa IEF-a Banija kao metafora i metonimija koji je održan u Glini i Zagrebu 6. i 7. listopada 2022. godine, Mirna Tkalčić Simetić održala je izlaganje „Potresne priče – afektivna struktura povratka u petrinjski centar ‘starog’ života“.
Sažetak
Urušavanje i statička destabilizacija objekata u užem središtu grada Petrinje nakon razornog potresa 29. prosinca 2020. godine doveli su do privremenog izmještanja mnoštva važnih sadržaja u rubnije smještenu
kontejnersku poslovnu zonu, nazvanu Centrom novog života. Dok su egzistencijalni uvjeti života pojedinaca u različitoj mjeri poljuljani potresnim zbivanjem i poslijepotresnim kriznim upravljanjem, narušavanje vitalnih parametara gradskog života kroz navedene procese ruinizacije i izmještanja ostavilo je traga na razini čitavog kolektiva. Godinu i pol nakon potresa moguće je svjedočiti transformaciji onih ruševina u centru grada koje su određene kao zaštićeno kulturno dobro. Riječ je o njihovoj stabilizaciji i zaštiti postavljanjem različitih potpornih mehanizama i limenih krovića na objekte ili njihove sačuvane dijelove, a sve s namjerom provođenja konzervatorski navođene obnove središta grada. Cilj je ovog izlaganja trostuki. Njime ću ponajprije nastojati zahvatiti temporalnu pomutnju koju ruševine (ali i proces njihovog ojačavanja) uzrokuju kod mnogih stanovnika Petrinje, a odnosi se na usporednu pojavu reminiscencija na razdoblje Domovinskog rata i poslijeratne obnove te nastojanja zamišljanja budućnosti obnovljenog grada koja se raspršuju u domeni nerealiziranih obećanja, rokova, ideja, planova i poduprtih dijelova negdašnjih objekata. Nadalje, cilj je ocrtati kako ruševine-kao-kulturno-dobro postaju mjestom prijepora između državne i gradske razine politika upravljanja procesom obnove te potreba i želja građana, čija se svakodnevica često utapa u atmosferi čekanja, beznađa, apatije i straha, prožetoj tjeskobom višedesetljetnih iskustava preklapajućih kriza kojima se ne nazire kraj. Posljednji cilj izlaganja odnosi se na potragu za nadom u skiciranom krajoliku beznađa – odakle niču njezini izboji, kako bivaju potirani i na koje načine takva “afektivna struktura” (Knight 2021) poslijepotresnog razdoblja utječe na mogućnosti i potrebe za društvenim djelovanjem kod stanovnika Petrinje?