FUTURUS TALK: Viševrstna etnografija i urbane budućnosti

U sklopu platforme FUTURUS, projekta „Kakve gradove želimo? Suvremene transformacije urbanih vizija, praksi i etika“ (NextGenerationEU) i tematske izložbe „Z/zemlja“ Etnografskog muzeja u Zagrebu pozivamo Vas na

predstavljanje – izlaganja – razgovor

Suživotne zajednice: viševrstna etnografija i urbane budućnosti

Vrijeme: Utorak, 12. svibnja 2026., 12.00-14.00

Mjesto: Institut za etnologiju i folkloristiku, Šubićeva 42/V, Zagreb

Promišljajući međusobnu povezanost i utjecaj ljudi, životinja, biljaka i mikroorganizama u oblikovanju gradova postavljamo pitanje na koji se način urbane zajednice mogu usmjeriti prema viševrsnosti i samoodrživosti. U raspravi će se povezivati etnološka i kulturnoantropološka znanja o urbanim budućnostima s (post)humanističkim istraživanjima (kulturna animalistika, kulturna botanika, bioetika) i senzornim metodama (npr. multimodalna etnografija). Cilj je ovim panelom afirmirati viševrsnost, brižnost i uzajamnost u gradovima te istaknuti važnost etnografskih metoda slušanja i inkluzivne etike u kontekstu neizvjesnih budućnosti i rastućih polikriza.

PROGRAM I SAŽECI

Doc. dr. sc. JELENA KUPSJAK (Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru): Predstavljanje prijevoda knjige Gljiva na kraju svijeta. O mogućnosti života u kapitalističkim ruševinama Anne Lowenhaupt Tsing

Izlaganje polazi od predstavljanja hrvatskog prijevoda knjige Gljiva na kraju svijeta. O mogućnosti života u kapitalističkim ruševinama Anne Lowenhaupt Tsing, ali se ne zadržava na pregledu njezinih ključnih koncepata. Umjesto toga, fokusira se na izazove njihova prevođenja,  jezične, teorijske i etičke. Kroz konkretne prevoditeljske dileme otvaraju se pitanja kako prevoditi pojmove koji destabiliziraju granice između ljudi, životinja, biljaka i okoliša, te kako donositi odluke u situacijama bez jednoznačnih ekvivalenata. Takve odluke istovremeno su epistemološke i političke jer oblikuju teorijski jezik kojim mislimo viševrstne odnose. Izlaganje stoga predlaže da se viševrstni rječnik promišlja kao otvoren, situiran i u nastajanju, što može poslužiti kao uvod u širu raspravu o viševrstnosti i urbanim budućnostima.

Prof. dr. sc. SANJA PULJAR D’ALESSIO (Odsjek za kulturalne studije Sveučilišta u Rijeci): Relacijska biljna agensnost: od distribuirane inteligencije urbanih vrtova do vegetalnog djelovanja u vinogradarskom krajoliku

Ovo izlaganje polazi od teze da biljnu agensnost valja promišljati kao relacijsku, umjesto kroz zoocentrični model koji je veže uz individualno djelovanje i intencionalnost. Agensnost se ovdje razumije kao učinak mrežnog, viševrsnog djelovanja koje nastaje kroz međuodnose biljaka, ljudi, tla, klime i infrastrukture. Takav pristup razvijam kroz dva međusobno povezana pojma: distribuiranu inteligenciju prostora koja ne proizlazi iz pojedinačnih organizama, već iz emergentnih odnosa između biljaka, „štetnika”, mikroorganizama i ljudske pažnje te vegetalno djelovanje kojim opisujem načine na koje se takva relacijska agensnost konkretizira u praksi. Primjeri na kojima to pokazujem su urbani vrtovi i proizvodnja Bakarske vodice u vinogradarskom krajoliku Praputnjaka.

MSc PAULA KOVAČ (mag. sc. kulturne antropologije i razvojne sociologije, Leiden University): Urbani vrtovi kao prostori suživota: lokalne ekologije, etika brige i više-od-ljudske prakse samoodrživosti

U svom izlaganju usredotočit ću se na načine na koje se urbane zajednice mogu usmjeriti prema samoodrživosti kroz razvoj lokalnih odnosa ovisnosti i suživota. Na primjerima etnografskog istraživanja zajedničkih vrtova u Utrechtu i Leidenu pokazujem kako različiti modeli upravljanja, od horizontalnih, kolektivnih struktura do hibridnih i institucionalno podržanih oblika, oblikuju prakse brige, raspodjele resursa i međuvrsne suradnje. Ovi vrtovi funkcioniraju kao mikroprostori u kojima se preispituju odnosi između ljudi, biljaka i šireg ekosustava, otvarajući mogućnosti za održivije i inkluzivnije urbane budućnosti temeljene na lokalnosti, uzajamnosti i etici brige. Kao dio izlaganja demonstrirat ću i uređaj PlantWave, korišten u istraživanju za pretvaranje bioelektričnih signala biljaka u zvuk, čime se otvara dodatna dimenzija promišljanja više-od-ljudskih odnosa i senzorne komunikacije između ljudi i biljaka.

Dr. sc. SUZANA MARJANIĆ (Institut za etnologiju i folkloristiku): Viševrsna umjetnost i biosfera: glasovi drugih Zemljana

Predstavila bih odabrane radove domaćih umjetnika i umjetnica kroz nišu viševrsne umjetnosti. Radovi su bili predstavljeni na sljedećim izložbama na kojima sam sudjelovala kao suautorica: Kako gledati Prirode? – Umjetnost i kapitalocen (Galerija Prsten, Zagreb, 2023., s antrozoološkom umjetnicom Ivanom Filip); Živjele životinje!… a što bi životinje rekle o nama (Istarska sabornica, Poreč, 2024., s kustosicom Jericom Ziherl); četiri izložbe u sklopu ciklusa Prekasno je za odustajanje (Domino, s Majom Pavlinić i Zvonimirom Dobrovićem), Zagreb, 2024.–2025.; te Natura Po_etica (s Jasminom Fučkan i Natašom Ivančević, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 2026.)

RAZGOVOR

Organizacija i moderiranje: TIHANA RUBIĆ I VALENTINA GULIN ZRNIĆ