Jasna Čapo i Marina Blagaić održale su predavanje pod nazivom “Povratničke i useljeničke migracije na otoke: između performativnosti i aktivizma” na 12. simpoziju Anatomija otoka: Živjeti na otocima – demografski izazovi i lokalne perspektive, Jelsa, 26.-28. rujna 2024.
Sažetak: Nakon što je unazad desetak godina koncept povratka u okviru transnacionalne optike redefiniran kao fluidno, višesmjerno i reverzibilno kretanje između društvenog prostora zemlje podrijetla i zemlje useljenja (ili treće zemlje) te proširen idejom virtualnog, kratkotrajnog ili privremenog povratka koji se odnosi i na migracijske i poslijemigracijske (tzv. drugu i kasnije) generacije, povratak i povratničke migracije su postale plodno područje istraživanja u migracijskim studijima, napose u sociologiji i kulturnoj antropologiji. Oslanjajući se na koncepte društvenih doznaka (P. Levitt, P. Boccagni), obrnuti transnacionalizam (reverse transnationalism, R. King) te transnacionalni kulturni kapital (T. Reynolds), istražujemo naracije, ideje i prakse povratnika i doseljenika. Usporedbom vlastitih višegodišnjih etnografskih uvida o povratničkim i doseljeničkim migracijama na nekoliko hrvatskih otoka (Šolta, Korčula, Lastovo, Hvar, Susak, Unije), razrađujemo tipologiju djelovanja povratnika i doseljenika u novim sredinama. Ona proizlazi iz kulturnog i socijalnog kapitala povratnika/doseljenika te njihovih motiva povratka/doseljavanja (npr. umirovljenje, migracija životnoga stila i traganje za osobnom slobodom, intimna veza s domicilnom osobom, nasljeđivanje obiteljske povratničke naracije, prepoznavanje gospodarskih perspektiva itd.). Između dviju krajnosti – performativnog čina pripadanja i inovativnog djelovanja na razvoju gospodarstva i društva – može se uočiti niz drugih načina djelovanja povratnika/doseljenika koji jasno upućuju na njihovu težnju za društvenim doprinosom, naročito vidljivu u manjim otočnim sredinama.