IŠČI / TRAŽI:

FUTURES BLOG: Prema drugačijim oblicima turizma u gradu Hvaru

FUTURES BLOG:  Prema drugačijim oblicima turizma u gradu Hvaru

Jasna Čapo

Prema drugačijim oblicima turizma u gradu Hvaru

(studeni 2022.)

Prilikom posljednjega boravka u Hvaru održala sam izlaganje o „licu i naličju turizma“ u gradu. Izlaganje, ponajviše namijenjeno domaćem stanovništvu održano je u organizaciji Turističke Zajednice Grada Hvara. Ovom ću prilikom sumirati svoja zapažanja kroz analizu Razvojne strategije turizma u Hvaru do 2030.

Nudeći „koncepcijski okvir za nositelje ekonomske, društvene i turističke politike u gradu“ Razvojna strategija turizma grada Hvara do 2030. sadrži nekoliko zanimljivih detalja. U strategiji se ustanovljuje da su „mladi partijaneri“ „nositelji turističke razglednice Hvara“, te da je preko njih Hvar postao „poželjno turističko odredište i stjecište svjetskog jet seta“ (str. 12). Ti partijaneri su mlađe osobe više naobrazbe i visoke platežne moći, koje, već sam više puta istaknula u prethodnim osvrtima, u Hvaru borave razmjerno kratko. Strategija zaključuje da Hvar ima „izuzetno povoljnu strukturu potražnje“ (i u hrvatskim i u svjetskim okvirima) no izražava i zabrinutost da bi „u slučaju pada kvalitete ponude odnosno imidža Hvara kao ‘elitne’ destinacije moglo doći i do naglog pada potražnje“, te stoga treba održati visoku kvalitetu ponude i bogatih pratećih sadržaja (str. 16) „jer je za većinu dionika na području grada Hvara postojeći oblik razvoja zadovoljavajući i glavnini stanovništva osigurava razmjerno visok standard življenja, posebice u hrvatskim okvirima“ (istaknula JČ, str. 48) Dodaje se da bi nastavak postojećih trendova bez investicija u „unapređenje turističkog proizvoda, diversifikaciju potražnje te modernizaciju javne infrastrukture za održiv razvoj turizma“ mogao dovesti „do pada kvalitete boravka turista i s time povezanog smanjenja prihoda od turizma“ (str. 48-49). Kako bi se zadržala pozicija Hvara „kao visoko poželjne svjetske mondene, ‘trendy’ destinacije“ ali i osiguralo „od naglog pada potražnje uslijed promjene trendova i mogućih incidentnih situacija“ (misli se na ekološke incidente) (str. 49) Strategija predlaže scenarij održivog razvoja turizma u gradu.

Smatram da su gore spomenuti iskazi višestruko ambivalentni. Prvo, Strategija nastupa iz pozicije  i interesa materijalnoga profita i poduzetničkih interesa koje pripisuje i lokalnom stanovništvu pretpostavljajući da je glavni čimbenik njihova zadovoljstva zarada. Izražavajući zabrinutost da bi pad turističkoga interesa za grad doveo i do pada standarda stanovništva naviknutog na visoke prihode, Strategija reducira interese stanovništva isključivo na materijalne aspekte života. Još nešto bode oči: ona konstatira i da je postojeći turizam zadovoljavajući za većinu dionika u gradu. Sve što sam do sada saznala o mišljenju stanovnika, dionika turizma u gradu, kao i onih koji nisu izravni dionici tj. angažirani u turizmu, negira tu konstataciju. Do ove razlike dolazi jer smo pisci Strategije i ja razgovarali s drugim predstavnicima hvarske zajednice. Priprema Strategije je uključivala razgovore s dionicima turizma, no među njima očito nije bilo „običnih“ ljudi uključenih u neki aspekt turističke ponude/djelatnosti kojih je u Hvaru veliki broj, i koji čine najveći dio toga sektora, a niti s ljudima izvan toga sektora, dakle s onom manjinom ljudi kojima turizam nije osnovna ili sekundarna djelatnost. Da jesu, saznali bi o nezadovoljstvu građana, pa i to da čak i oni angažirani u turizmu ne ističu zaradu kao glavni činitelj njihova zadovoljstva i kvalitete života. O tome se može čitati u mojim prethodnim osvrtima, u kojima sam pisala o svemu na što se građani žale: pretjerana masovnost, buka i neprimjereno ponašanje posjetitelja, onečišćenja okoliša (izgrađenoga, prirodnoga – kopna i mora), uzurpacija javnih gradskih prostora na trgovima i ulicama u središtu grada, gubitak osjećaja mjesta među građanima, itd. Ovogodišnji izvještaji o ponašanju gostiju u Hvaru, kao i brojne pritužbe građana Hvara, uglavnom iznesene kroz elektroničke medije, ali i u svim razgovorima koje sam s njima vodila, svjedoče o nezaustavljivosti trenda turističkoga zaposjedanja grada, nepoštivanja lokalnoga prostora i društva, nereda kojega turistička masovnost unosi u Hvar, te izostanka sankcioniranja nepoželjnoga ponašanja (i turista i domaćih angažiranih u turističkom sektoru). Sve to navodi na zaključak da društveni standard u gradu u ljetnim mjesecima opada. On je pak sastavni dio ukupne kvalitete života. K tome, takvo stanje izaziva sukobe među mještanima te među mještanima i gradskom upravom. Uzajamne optužbe za nered i gubitak kvalitete života česti su sadržaj ljetnih rasprava u gradu.

Drugo, premda nije jasno što se misli pod „povoljnom strukturom potražnje“, čini se nedvojbenim da Strategija želi zadržati sadašnju potražnju, dakle između ostaloga i potražnju za masovnim zabavljačkim turizmom (jer ako je glavni motiv zarada, onda je to i razumljivo). No kako je takva potražnja podložna svjetskim modnim trendovima i njihovim instant promjenama, pisci Strategije misle da ipak nije dobro „preveliko oslanjanje“ na te turiste. Ni ovdje se ne komentira učinak tih turista na svakodnevicu Hvarana i na kvalitetu života (i ljeti i zimi, jer i jedno i drugo je pod utjecajem masovnoga sezonskoga turizma), pače čak se izražava zabrinutost za možebitnu promjenu trendova koja će turiste željne zabave skrenuti od dolaska u Hvar. Upravo stoga, Strategija se zalaže za razvoj održivoga turizma u gradu. Ako bih željela biti ironična, mogla bih reći da se Strategija prije svega vodi ambicijom održivosti zabavljačkoga turizma u gradu. Jer i tako se mogu shvatiti gore navedeni citati. Održivi turizam je shvaćen u funkciji garanta za eventualni (vrlo izvjesni) scenarij propasti sadašnjih trendova, a ne kao vrijednost po sebi, za zajednicu, društvo i okoliš. Naposljetku, iako stavlja održanje zajednice u drugi plan, odgovornost za budućnost turizma se u razradi održivog turizma stavlja na zajednicu samu. Angažman zajednice jest nezaobilazan u novim strategijama turizma, no drugi čimbenici njihove uspješnosti su također ključni—to su prije svega angažirana lokalna uprava i turistička zajednica, jasne vizije budućega turizma u gradu, te pridržavanje zakona.

Ipak, valja reći, da razrađujući koncept održivosti Strategija čini prvi korak i uvodi niz poželjnih aspekata budućega turizma u gradu koji bi za posljedicu imali poboljšanje općega komunalnoga standarda i ugodniji život građana. Između ostaloga, održivost traži ulaganja u komunalnu (gospodarenje otpadom, odvodnja) i prometnu (garaža, nautička luka u Viri, biciklističke staze) infrastrukturu, stvaranje ekološkog imidža grada kroz brigu za javnu čistoću, otpad, uvođenje ekoloških tehnologija (solari, električna vozila), dizanje kvalitete ponude i sprečavanje bespravne i neprimjerene izgradnje; diversifikaciju kroz privlačenje starijih, fizički aktivnijih i ekološki osvještenijih posjetitelja; širenje turističke aktivnosti na druge dijelove otoka; produljenje turističke sezone; ulaganje u radnu snagu radi zadržavanja (ili povećavanja?) visoke kvalitete usluge.

O tome što je od nastanka Strategije (objavljena je 2019.) do danas učinjeno, te o angažiranoj raspravi koja je uslijedila nakon izlaganja pisat ću u sljedećem nastavku.

Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost

Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost

www.hrzz.hr
Projekt financira  Agencija RS za raziskovanje

Projekt financira Agencija RS za raziskovanje

www.arrs.si
Ustanova nositelj projekta: Institut za etnologiju i folkloristiku

Ustanova nositelj projekta: Institut za etnologiju i folkloristiku

www.ief.hr
Suradna institucija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju

Suradna institucija: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju

www.ffzg.unizg.hr/etno
Sodelujoča organizacija: Inštitut za novejšo  zgodovino

Sodelujoča organizacija: Inštitut za novejšo zgodovino

www.inz.si
Nosilec projekta:  ZRC SAZU, Inštitut za slovensko narodopisje

Nosilec projekta: ZRC SAZU, Inštitut za slovensko narodopisje

https://isn2.zrc-sazu.si/sl#v
Sodelujoča organizacija: Fakulteta za humanistične študije Univerza na Primorskem

Sodelujoča organizacija: Fakulteta za humanistične študije Univerza na Primorskem

www.fhs.upr.si/sl